Prikaz manifestacije Šokačka rič 6 i Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt,
održanih u Vinkovcima 14. i 15. studenoga 2008.
Po šesti puta održana u gradu na Bosutu, kulturna i znanstvena manifestacija Šokačka rič uspješno nastavlja čuvati od zaborava šokačke govore, proučavati i njegovati jezičnu baštinu Slavonije. Na pozivnici je sve manje mjesta jer se broj sudionika iz godine u godinu povećava te 2008. godine doseže oko šezdesetak i više. Velik je i broj članaka, ukupno 76 u pet dosad objavljenih zbornika pa ako im dodamo 23 izlaganja na Šokačkoj riči 6, dolazimo do broja 99, što je veliko postignuće te kulturno-znanstvene manifestacije. Navedene brojke i sumiranje rezultata zorno govore o tome da smo uspjeli u ostvarenju projektnih zadataka manifestacije i znanstvenoga skupa. Naime, tijekom šestogodišnjega razdoblja, počevši 2003., kulturno-znanstvena manifestacija Šokačka rič uspješno ostvaruje svoje projektne i programske zadatke proučavanja, znanstvenoga opisivanja i bilježenja, stvaralačkoga njegovanja i čuvanja slavonskoga dijalekta i pripadajuće mu skupine govora. Premda se njezini zadatci mogu podvesti i pod pojam muzealizacije jezične baštine, Šokačka rič uklapa se u suvremene trendove zaštite nematerijalne, duhovne tradicijske kulture, potvrde identiteta, jačanja svijesti o identitetu, spašavanja vlastite kulture od zaborava, poboljšanja jezične kulture i jačanja svijesti pojedinaca i zajednice o višeslojnosti hrvatskoga jezika.
Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije bila je organizatorom Šokačke riči 6, održane 14. i 15. studenoga 2008. u Kongresnoj dvorani Hotela Slavonija u Vinkovcima.
Šokačku rič 6 otvorio je u petak, 14. studenoga, pozdravnim govorom predsjednik Zajednice kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije dipl. ing. Andrija Matić, a potom je uslijedila promocija Šokačke riči 5, zbornika radova Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt, održanoga 2007. Recenzentica zbornika prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić minuciozno je predstavila njegov sadržaj, izložila svoju recenziju te zaključila:
»Na opće zadovoljstvo "šokačkologa", hrvatski se šokački govori dobro čuvaju i posvećuje im se dostojna pozornost i ljubav, ponajviše zahvaljujući vinkovačkoj Zajednici kulturno-umjetničkih djelatnosti, upravo čelnom čovjeku inž. Andriji Matiću i osmišljavateljici skupa, dr. sc. Anici Bilić.«
Dakako treba zahvaliti recenzentici na pohvalnom govoru te dodati pohvalu njezinu udjelu kao i svih drugih sudionika bez čije suradnje ne bi bilo moguće postići ciljeve i ostvariti programske zadatke manifestacije Šokačka rič. Urednica zbornika radova i voditeljica znanstvenoga skupa dr. sc. Anica Bilić istaknula je kako je pet dosada objavljenih i recenziranih zbornika radova važan rezultat Šokačke riči bez koje bi javnost bila uskraćena za 76 članaka na temu slavonskoga dijalekta. Potom je dodala kako je uz tiskani medij važno čuvanje od zaborava šokačkih govora u elektronskom mediju, te objedinjavanje rada znanstvenika, umjetnika, škole, medija i obitelji.
U prvom dijelu Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt, održanom u popodnevnim satima toga petka, izlaganja su bila koncentrirana na temu Inojezičnih međuprožimanja u slavonskom dijalektu: Inojezični leksik u petrovaradinskom lokalnom govoru bila je tema izlaganja prof. dr. sc. Jasne Melvinger iz Petrovaradina, ujedno i laureatkinje Šokačke riči, nakon koje su uslijedila izlaganja prof. dr. sc. Josipa Užarevića (Filozofski fakultet, Zagreb) Novi akut u tuđicama (na primjerima iz gundinačkoga govora), doc. dr. sc. Orsolye Žagar-Szentesi (Filozofski fakultet, Zagreb) Slavonski jezični prostor iz hungarološkog aspekta, doc. dr. sc. Živka Gorjanca (Baja) Germanizmi i hungarizmi u santovačkome šokačkom govoru i Nikole Tuteka, prof. (Budimpešta) Turcizmi u hrvatskom i mađarskom jeziku – usporedna studija.
Rad druge sekcije Slavonski dijalekt s naglaskom na poddijalektima započeo je atraktivnim nastupom dr. sc. Marije Znika, više znanstvene suradnice (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb) s temom Svatovi – prinosi dijalektnoj leksikografiji, potom izlaganjem doc. dr. sc. Sanje Vulić (Hrvatski studiji, Zagreb) Iz današnjega govora šokačkih Hrvata u Rekašu u Rumunjskoj, koja nas uvijek iznenadi novom temom unutar problematike hrvatskih govora u dijaspori te izlaganje mr. sc. Emine Berbić-Kolar (Slavonski Brod) Čajkovački govor, temeljeno na konkretnom mjesnom govoru.
U 18,00 sati održana je svečanost dodjele nagrada ŠOKAČKE RIČI 6 prof. dr. sc. JASNI MELVINGER i radijskom voditelju DARKU PAURIĆU. Za proučavanje, poučavanje, stvaralačko njegovanje hrvatskoga jezika, posebice slavonskoga dijalekta u znanosti, umjetnosti i nastavi Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije na kulturnoj i znanstvenoj manifestaciji Šokačka rič 6 nagradila je prof. dr. sc. Jasnu Melvinger velikim dukatom i dodijelila joj prigodnu povelju. U obrazloženju nagrade, uz ostalo, stoji: »Dobitnica nagrade istovremeno je izvorna govornica, temeljita jezična i književna znanstvenica, koja znanstveno proučava i poučava hrvatski jezik i književnu baštinu te srijemske govore na terenu i u književnim djelima 18., 19. i 20. stoljeća te kao umjetnica poetske riječi na standardu i dijalektu piše dijalektalnu poeziju i na taj način njeguje i čuva petrovaradinski govor i njegove odlike.«
Darko Paurić, glazbeni urednik i voditelj Hrvatske radio-televizije - Radio Osijeka, dobitnik je maloga dukata i povelje za popularizaciju slavonskoga dijalekta u medijima. Kako je zbog teške bolesti bio spriječen preuzeti nagradu, u njegovo je ime nagradu preuzeo urednik HRT Radio Osijeka Davor Lončarić, te zahvalio prigodnim govorom, uz ostalo i riječima: »Upravo u emisiji Ritam Šokadije, koja se na valovima HRT – Radio Osijeka može slušati od 2002. godine, došla je do izražaja Paurićeva zaljubljenost u tamburašku glazbu, narodne običaje, tradiciju i slavonski dijalekt te u svakoj emisiji punim žarom nastoji unaprijediti kulturno bogatstvo Slavonije i Baranje posebno vodeći računa o ljepoti slavonske glazbe i slavonske riječi.« Kako nas je Darko Paurić u siejčnju 2009. zauvijek napustio, želimo izreći još jednom veliko hvala uz posljednji pozdrav.
Glazbeni dio programa upriličila je prof. Sanja Čurko i učenici Pjevačkoga odjela Srednje glazbene škole iz Vinkovaca Ana Drinovac (klavir), Kristina Senčić (klavir), Josipa Bainac (sopran), Marina Kozina (sopran), Petra Gorjup (sopran) i Josip Paulić (tenor).
U 18,30 sati nastupili su Štokavčići, mladi baštinici, čuvari i kreativni promicatelji šokačkih riči, pod voditeljstvom Ksenije Petričić. U realizaciji programa Štokavčića sudjelovali su KUD "Sloga" iz Retkovaca s mladim članovima Šimunom Ištakovićem, Katarinom Hasilo, Katarinom Kostelac, Kristinom Šutalo i Antonijem Tetkovićem, a njihov nastup priredio je Marko Sabljaković. Dječji odjel KUD-a "Ivan Goran Kovačić" iz Ivankova, koji je udario kamen temeljac ovoj priredbi, sada je već stasao u adolescentnu dob te su u ulogama konferansijera cijele priredbe bili Tomislav Cerančević i Tena Matijević, a nastupali su već uhodani štokavčići Marin Cerančević, Laura Dogan, Kristina Franović, Ančica Gillinger, Mislav Gillinger, Marija Katić, Lucija Vrgoč, Valentina Vukić i Ana Kockarević. Za nastup su ih pripremile i s njima uvježbale izvedbu Mirela Klarić i Ksenija Petričić. Iz Osnovne škole "Mijat Stojanović" iz Babine Grede nastavnik hrvatskoga jezika Ilija Babić, ujedno i autor stihova na babogredskom govoru, priredio je za siguran nastup učenike Ivana Čivića, Magdalenu Ilišević, Marijanu Vuković i Roberta Vukovića. Osnovnu školu Vođinci zastupali su učenici Katarina Japelj, Ana Lajtman, Silvio Sušac i Verena Šućurović uz stručnu podršku Ivanke Brozd i Marije Levanić. Učenici Osnovne škole "Vladimir Nazor" iz Komletinaca, uz stručno vodstvo i podršku nastavnice Marije Čorić, Adrian Beli, Mateo Čelebić, Gabrijela Đoić, Hrvoje Piperković i Matea Rugašević ostvarili su mjesnu prepoznatljivost i sadržajem tekstova i mjesnim govorom, kao i učenici Osnovne škole Josipa Lovretića iz Otoka: Mihaela Ilijević, Marija Jakšić, Matea Matanović, Matea Sunđi, Dominik Trbljanić, Tina Ukić s kojima su radile i nastup pripremile Daria Gongeta i Anica Valenćik. Mirna Filakovac iz Prkovaca uz podršku mame Marije Filakovac i nastavnice Ane Tonšetić opet je osvojila publiku svojom glumačkom darovitošću. Ante Jurčević, samičar iz Novih Mikanovaca, svojim je sviranjem i pjesmom u mnogome pridonio stvaranju tradicijskoga ugođaja. Pjesničkom riječju obratili su se štokavčićima i publici Đuka Galović i laureatkinja Jasna Melvinger ostvarivši međugeneracijski transfer.
Subota, 15. studenoga, drugi dan Šokačke riči 6 bio je ispunjen radom sekcije Slavonski dijalekt u književnosti i scenskoj umjetnosti te izlaganjima: Fonologija Došenove „Jeke planine“ izv. prof. dr. sc. Anđele Frančić i Marine Jurčević (Filozofski fakultet, Zagreb), Imeničke (novo)tvorenice sufiksom –uša u jeziku Matka Peića prof. dr. sc. Marka Samardžije i Tatjane Pišković, znanstvene novakinje (Filozofski fakultet, Zagreb), Govori li Kozarčeva Tena slavonski? prof. dr. sc. Sande Ham (Filozofski fakultet, Osijek), Kolokacijske sveze u Teni Josipa Kozarca doc. dr. sc. Bernardine Petrović (Filozofski fakultet, Zagreb), Lik Šokice u pripovijetkama Josipa Kozarca mr. sc. Vladimire Rezo, asistentica (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb), Namjerna rečenica u Listovima iz Slavonije Isidora Kršnjavoga asistentice Jadranke Mlikota (Filozofski fakultet, Osijek), Slavonski dijalekt u suvremenom dramskom stvaralaštvu prof. dr. sc. Ljiljane Kolenić i Nine Mance (Filozofski fakultet, Osijek), Slavoničnost pjesništva Vanje Radauša znanstvene suradnice dr. sc. Anice Bilić (Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Vinkovci) i Elementi slavonskoga dijalekta u stvaralaštvu Vlaste Markasović Marine Pilj Tomić, prof. (Osijek). Sekciju Slavonski dijalekt u medijima ispunila je znanstvena novakinja Maja Glušac (Filozofski fakultet, Osijek) svojom temom Slavonski dijalekt u dnevnim novinama.
Najavljena sudjelovanja na skupu i izlaganja prof. dr. sc. Bogdana Mesingera s temom Šokački idiom kao mitski jezik, asistenta Leonarda Pona (Filozofski fakultet, Osijek) Njemački leksik u nekim djelima slavonske književnosti, izv. prof. dr. sc. Loretane Despot (Filozofski fakultet, Osijek) Zašto Reljkovićeva slavonska gramatika nije slavonska, znanstvenoga savjetnika dr. sc. Mije Lončarića (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb), Šokački govor u Srijemu te znanstvenoga suradnika dr. sc. Željka Jozića (Zagreb) Refleks ĕ u govoru Gradišta otkazana su iz objektivnih razloga te se nadamo da ćemo ipak uspjeti animirati autore i njihove članke moći pročitati u zborniku radova sa znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt, čime bismo dosegnuli fascinantnu brojku ukupnih 99 članaka.
Zahvaljujem u ime organizatora sudionicima Šokačke riči 6 što su se odazvali u tako velikom broju i dali svoj vrijedan, radni doprinos manifestaciji, a u ime sudionika Zajednici kulturno-umjetničkih djelatnosti i Vukovarsko-srijemskoj županiji na obavljenim organizacijskim poslovima i financijskoj potpori te našoj publici, koja je i ovaj puta svojim dolaskom potvrdila svoje živo zanimanje za problematiku i očuvanje šokačkih govora davši potporom Šokačkoj riči javnosti do znanja da vrijedi ustrajati.
|
