DOKUMENTI
Obrazac za objavu vijesti
Obrazac - osnovni podatci o društvu
Pristupnica za tecaj SAMICE
- prikaz ŠOKAČKA RIČ 6
- FOTOGALERIJA ŠOKAČKA RIČ 6
- Prikaz ŠOKAČKA RIČ 4
- Program ŠOKAČKA RIČ 4
- Općenito
- FOTO GALERIJA ŠOKAČKA RIČ 3
- Znanstveni skup "Slavonski dijalekt"
- Pokrenuta Šokačka rič 2
- Foto galerija













.

Dr. sc. Anica Bilić, Centar za znanstveni rad HAZU Vinkovci


ŠOKAČKA RIČ 4
Prikaz manifestacije Šokačka rič 4 i Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt
,
održanih 10. i 11. studenoga 2006. u Vinkovcima

Ne mogu skriti, niti moram skrivati oduševljenje što nas je četvrtu godinu za redom okupila Šokačka rič u Vinkovcima s ciljem proučavanja, čuvanja i njegovanja starinačkih, šokačkih govora, koji se ostvaruje u isprepletenosti znanstvenoga skupa i Štokavčića kao dijela manifestacije rezerviranoga za njegovanje šokačkih govora među mladim naraštajima. Sa zadovoljstvom možemo konstatirati kako Šokačka rič ostvaruje postupno i znanstveni i kreativni susret sa slavonskim dijalektom. Zahvala ide organizatoru Zajednici kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, njezinu predsjedniku Andriji Matiću i tajniku Stjepanu Đurkoviću, koji su tri godine snosili teret financiranja, a ove godine Vukovarsko-srijemska županija pridružila se u jednom dijelu sufinanciranja na čemu im zahvaljujemo, kao i znanstvenicima koji spremno sudjeluju u radu znanstvenoga skupa te odvajaju dio svojega vremena posvećena tematici slavonskoga dijalekta stvarajući pozitivno okruženje i raspoloženje s kojim se sastajemo u Vinkovcima i pristupamo šokačkim govorima kao nematerijalnoj baštini hrvatskoga naroda.
Šokačka rič 4 započela je 10. studenoga 2006. u Kongresnoj dvorani Hotela Slavonija u Vinkovcima pozdravnim govorom predsjednika županijskoga ZAKUD-a Andrije Matića i prijamom u Maloj županijskoj vijećnici, gdje je sudionike skupa pozdravio i upriličio srdačan susret pročelnik Upravnoga odjela za školstvo, kulturu i šport prof. Grga Krajina, a nastavilo se radom znanstvenoga skupa.
Dosadašnja istraživanja u okrilju Šokačke riči i znanstvenoga skupa razvijala su se u dvama tematskim krugovima Slavonski dijalekt s naglaskom na poddijalektima te Slavonski dijalekt u književnosti, scenskoj i filmskoj umjetnosti. Kako bismo i dalje nastavili interdisciplinarno osvjetljavati slavonski dijalekt, ove godine uveden je i treći tematski krug Slavonski dijalekt u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti, usmenoga i pisanoga izražavanja u osnovnoj i srednjoj školi te na studiju kroatistike, kao i u izvannastavnim aktivnostima učenika. Tako se učvrstila koncepcija razvoja tematike slavonskoga dijalekta u koncentričnim krugovima, a i broj izlaganja, njih ukupno devetnaest, ravnomjerno se rasporedio unutar navedenih sekcija. Osim multimedijalnoga pristupa slavonskom dijalektu, važno je postignuće Šokačke riči interdisciplinarni pristup proučavanju i osvjetljavanju slavonskoga dijalekta. Željela sam kao autorica projekta manifestacije u okrilju znanstvenih skupova zbližiti jezikoslovlje s književnom znanošću, ponajviše jezikoslovnu kroatistiku s poviješću književnosti, potom i teatrologijom te metodikom nastave hrvatskoga jezika. Stoga sam nastojala da se zadane teme razvijaju u koncentričnim krugovima u kojima se ne isključuju, nego dodiruju znanstvena polja i grane, a sve s nakanom da se slavonskom dijalektu pristupi s više strana i osvijetli ga se s različitih znanstvenih aspekata.
Ovogodišnji znanstveni skup započeo je sekcijom Slavonski dijalekt u nastavi u čijem je radu sudjelovalo šest znanstvenika te donijelo svoja zapažanja, činjenice, primjedbe i promišljanja o položaju zavičajnoga idioma u nastavi općenito i konkretno u nastavnim planovima i programima za osnovne i srednje škole te na studiju kroatistike. Prvo je bilo izlaganje prof. dr. sc. Zrinke Jelaske (Filozofski fakultet, Zagreb) s posve aktualnom temom Mjesto (slavonskoga) dijalekta u nastavi hrvatskoga jezika prema HNOS-u budući da se Hrvatski nacionalni obrazovni standard 2006. praktično počeo provoditi u osnovnim školama Republike Hrvatske, a u pripremnim radovima sudjelovala je i sama referentica. Jakov Sabljić (Filozofski fakultet, Osijek) utvrđuje stanje i promišlja o mogućnostima Šokaštva u suvremenoj nastavi književnosti. Doc. dr. sc. Bernardina Petrović i studentica Ivana Brač (Filozofski fakultet, Zagreb) nastupaju s temom Šokačka rič u udžbenicima hrvatskoga jezika i književnosti, a doc. dr. sc. Loretana Despot (Filozofski fakultet, Osijek) prijavila je temu Slavonski dijalekt u nastavi Hrvatske dijalektologije. Izv. prof. dr. sc. Anđela Frančić (Filozofski fakultet, Zagreb) izložila je svoju temu Imena u nastavi hrvatskoga jezika. Doc. dr. sc. Vladimir Karabalić (Filozofski fakultet, Osijek) proširio je pogled našega skupa europskim vidokrugom priopćivši temu Dijalekti u nastavi materinskoga jezika u Europi s posebnim osvrtom na njemačka iskustva.
Unutar jezične sekcije odvijao se uglavnom dijalektološki rad zastupljen sa sedam tema i izlaganja. Tematiku mjesnih govora i rezultate terenskih istraživanja predočili su prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić i asistentica Silvija Ćurak (Filozofski fakultet, Osijek) izlaganjem pod naslovom Vrbanjski govor te dr. sc. Živko Gorjanac (Visoka škola Józsefa Eötröza, Baja, Mađarska) temom Neke svojstvenosti gorjanskoga govora. Kontaktnu problematiku Slavonski dijalekt između slovačkoga jezika i čakavštine iznio je znanstveni savjetnik dr. sc. Mijo Lončarić (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb).
Rijetka znanstvenica koja ujedinjuje konkretnu i apstraktnu razinu, dr. sc. Marija Znika (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb) i ove je godine osvojila publiku svojim popularnim izlaganjem s primjerima na izvornom govoru Podravskih Podgajaca Prinosi dijalektnoj leksikografiji – nazivlje u poljodjelstvu. U Šokačkoj riči viša znanstvena suradnica dr. Marija Znika sudjeluje od prvoga saziva 2003. srcem i znanjem te vrlo zapaženim radovima i nastupom stekla je stalnu publiku i simpatije vinkovačkoga javnoga mnijenja, a oduševila i slušatelje Hrvatskoga radija te je njezin prošlogodišnji nastup na Šokačkoj riči Od lana do platna emitiran u radijskoj emisiji Zagonetno putovanje i objavljen 2006. u istoimenoj knjizi Mladena Kušeca i Josipa Bratulića. Svojim nastupnim predavanjima istovremeno je izvorna govornica, temeljita znanstvenica te uvjerljiva i zanimljiva referentica, koja znanstveno proučava, poučava i popularizira tematiku šokačkih govora.    
 Obiljem dijalektalnih primjera iz živoga govora osvježila je skup izv. prof. dr. Mira Menac-Mihalić (Filozofski fakultet, Zagreb) izlaganjem Iz frazeologije slavonskoga dijalekta te svojim iskustvima s terenskih istraživanja doc. dr. sc. Željko Jozić (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb) unutar teme O metodologiji dijalektološkoga istraživanja. Helena Delaš, lektorica s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, govorila je o Naglasnim obilježjima Relkovićeve i Brlićeve gramatike u svjetlu standardnoga naglašavanja.
Četiri od ukupno šest izlaganja unutar sekcije Slavonski dijalekt u književnosti i scenskoj umjetnosti odnose se na idiome pojedinih pisaca: Regionalna jezična obilježja u djelima Ilije Okrugića Srijemca prof. dr. sc. Jasne Melvinger (sveučilišna profesorica u miru, Novi Sad), Slavonski dijalekt u zapisima Balinta Vujkova doc. dr. sc. Sanje Vulić (Filozofski fakultet, Zadar), Zavičajni idiom u proznim djelima Josipa Crepića Aurela doc. dr. sc. Anice Bilić (Centar za znanstveni rad HAZU, Vinkovci) te Katančićeva tri pastirska razgovora – interpretacijska metoda mr. sc. Vlaste Ramljak (Hrvatsko narodno kazalište, Osijek). Unutar ove sekcije valja izdvojiti teme Književni jezik i jezik književnosti prof. dr. sc. Marka Samardžije (Filozofski fakultet, Zagreb) i Glagoljaši među Šokcima doc. dr. sc. Milice Lukić (Filozofski fakultet, Osijek) upravo zbog prijeke potrebe da ih se osvijetli.
Laureati su ovogodišnje Šokačke riči akademik Dubravko Jelčić i dr. sc. Marija Znika. Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije nagradila je na Šokačkoj riči akademika Dubravka Jelčića velikim dukatom s pratećom poveljom zbog njegova izuzetnoga doprinosa književnoj znanosti, posebice za povećanje udjela Slavonije u kroatistici te aktivnoga sudjelovanja u kulturnom životu Vinkovaca tijekom nekoliko desetljeća, kao i podrške što ju je Šokačkoj riči pružao iz Zagreba, o čemu se opširnije govori u obrazloženju nagrade. Dr. sc. Mariju Zniku, koja je cijeli život posvetila hrvatskom jeziku, županijski ZAKUD nagradio je velikim dukatom i poveljom Šokačke riči za proučavanje, poučavanje i popularizaciju hrvatskoga jezika, posebice slavonskoga dijalekta u znanosti, nastavi i medijima.
U glazbenom dijelu programa svečane dodjele nagrada, kojega su pripremili prof. Sanja Čurko i prof. Zlatko Knezović, sudjelovale su učenice Srednje glazbene škole iz Vinkovaca Marija Blažević, Marina Kozina, Pamela Štefec, Marija Lukačević, Josipa Bainac i Petra Marković.
Sumiramo li ostvarenja posljednjih četiriju godina, možemo konstatirati kako Šokačka rič ima iza sebe značajnih postignuća, četiri održana znanstvena skupa, tri zbornika radova s dragocjenim znanstvenim prilozima, odnosno sadrže ukupno četrdeset i jedan izvorni znanstveni članak. Šokačku rič 3, odnosno Zbornik radova Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt predstavile su 10. studenoga 2006. recenzentica Ljiljana Kolenić i urednica Anica Bilić. 
Kako bi problematika i tematika šokačkih govora bila pristupačna svima, posebice mladeži, zbornike smo prezentirali i u novom, digitalnom izdanju, u svijetu već potvrđenom mediju, na CD-u. Bogatstvo i ljepotu dijalekatnoga izričaja popratili smo i u audio-vizualnom izdanju na DVD-u, izrađenom u DESIGN STUDIJU D Darka Puharića, te prilagodili suvremenim potrebama jer u izvedbenom mediju najbolje mogu doći do izražaja govorne vrednote i punina govorene dijalektalne riječi, trajno pohranjene za buduće naraštaje. Korištenjem prednosti računalne tehnologije i toga tipa izdanja u bilježenju šokačkih govora olakšavamo čuvanje staroga na nov način, primjeren vremenu u kojemu živimo, posebice mladim naraštajima.
Program ovogodišnjih Štokavčića osmislila je i vodila Ksenija Petričić. U programu scenskoga i recitatorskoga karaktera sudjelovali su Šimun Bilić, Marin Cerančević, Tomislav Cerančević, Kristina Franović, Marija Katić, Tena Matijević, Lucija Vrgoč, Antonija Vukić, Valentina Vukić i Marijana Vrgoč, članovi KUD-a Ivan Goran Kovačić iz Ivankova, koje su za nastup priredile Ksenija Petričić i Mirela Klarić, te učenici Osnovne škole Ilača-Banovci iz Ilače Benjamin Benić i Mario Dasović pod mentorstvom prof. Senije Komić, potom Ana Marija Baran, učenica Osnovne škole Josipa Lovretića iz Otoka pod mentorstvom Anice Valenćik te Mirna Filakovac iz Prkovaca, za čiji su nastup brinule Mirjana Vranić i Marija Filakovac. Ante Jurčević, samičar iz Ivankova, upotpunjavao je svojom svirkom nastup Štokavčića.
U velika postignuća Šokačke riči zasigurno ubrajaju se 2005. godine pokrenuti Štokavčići, mladi čuvari šokačkih riči, koji su i ove godine osvojili publiku i njezin ukus, doveli je do ganuća te bili nagrađeni gromoglasnim pljeskom, ovacijama i pokojom suzom. Naime, usuđujem se reći da nema skupa, pa možda ni manifestacije u znanstvenom i kulturnom životu Hrvatske u kojima se sudjeluje tako iskreno svim srcem, riječju i mišlju kao na Šokačkoj riči. Zahvaljujem svima koji su svojim zalaganjem na bilo koji način tome pridonijeli!

Copyright (2005) - ZAKUD